Održivi razvoj i zelena gradnja

Održivi razvoj i zelena gradnja

Planet Zemlja naš je jedini dom i u zadnjem se desetljeću suočava s velikim klimatskim promjenama koje su posljedica prevelikog iskorištavanja njegovih prirodnih bogatstava. Ako taj proces ne zaustavimo, ili barem ne usporimo, čekaju nas nepredvidljive posljedice u obliku još težih vremenskih uvjeta, nevremena, suša, poplava i sličnih nepogoda.

Mnogo toga možemo učiniti i sami. Učinkovitija potrošnja energije može u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje atmosfere. Bit će potrebno korjenito promijeniti odnos prema planetu ako želimo da naši potomci uživaju u njegovim ljepotama.

Zgrade u EU godišnje uzrokuju 842 milijuna tona emisije CO2, što je preko dva puta više od cilja EU prema Sporazumu iz Kyota. Vrlo jednostavnim mjerama, poput primjerice toplinske izolacije zgrada moguće je godišnje vrijednosti emisije CO2 iz zgrada smanjiti za 460 milijuna tona i time napraviti velik korak prema približavanju dugoročnom cilju smanjenja emisija opasnih plinova za 50% do 2050. godine.

Pozitivan utjecaj na klimatske promjene

Zemlja se zagrijava radi ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. Ovi plinovi su vodena isparavanja (H2O), ugljični dioksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O) i još neki drugi. U atmosferi djeluju kao zaštitni sloj koji spriječava hlađenje Zemlje radi isijavanja topline u svemir. Vjerojatno ste već više puta primijetili da su zimska jutra poslije vedrih noći mnogo hladnija od onih poslije oblačnih noći. Budući da nije bilo oblaka, površina Zemlje se noću brže i više ohladila. S tog su gledišta staklenički plinovi korisni, jer bez njih bi prosječna temperatura na Zemlji bila bitno niža, u prosjeku bi bila -33°C. U takvim uvjetima život na Zemlji bio bi jako težak. Problem je nastao kada su se emitiranja u atmosferu počela vrlo brzo povećavati i to zbog utjecaja čovjekovih djelatnosti.

Od stakleničkih plinova u atmosferi najvažniji je ugljični dioksid. Puno ga nastaje izgaranjem fosilnih goriva i biomase. Ugljični dioksid koji nastaje gorenjem biomase, prije ili kasnije, ponovno se vraća u biomasu. Iz razloga što bi se ugljični dioksid jednako tako oslobodio prilikom truljenja biomase, smatramo da je ugljični dioksid iz tog izvora neutralan. Problematičan je prvenstveno onaj ugljični dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Ta goriva su nafta i njezini derivati, ugljen, zemni plin. Njihova raspoloživost omogućila je industrijski razvoj i uporabu mnogih novih blagodati, osobnih automobila i sl.

Ugljik, koji se milijunima godina skladištio u fosilnim gorivima, prilikom izgaranja fosilnih goriva vratio se u atmosferu u roku nekoliko stoljeća. Količina stakleničkih plinova se u tom, s geološkog gledišta, kratkom razdoblju bitno povećala i započeo je proces klimatskih promjena. Ako taj proces ne zaustavimo, ili barem usporimo, čekaju nas nepredvidljive posljedice u obliku nevremena, suša, poplava i sličnih nepogoda.

Sve veća potrošnja energenata povezana je i s rizicima prijevoza tih izvora energije, čije posljedice su ponekad katastrofalne.

Udruženja i partneri

 

„EURIMA“ je Europsko udruženje proizvađača I zastupa interese svih večih proizvađača mineralne vune po cijeloj Europi.

Članovi udruženja „EURIMA“ proizvode široki asortiman izolacijskih materijala od mineralne vune koji služe za toplinsku, zvučnu i protupožarnu zaštitu kako stambenih i poslovnih zgrada tako I industrijskih objekata.